Kalnik je planina smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, najveći dio je u Varaždinskoj županiji, a manji u Koprivničko-križevačkoj županiji. Sa sjeverozapadne strane nalazi se Novi Marof, sa sjeverne strane Ljubešćica i Varaždinske Toplice, na sjeveroistoku Ludbreg a južno Križevci.
Najviši vrh je Vranilac, na 643 metra, vrh Peca na 624 metra, vrh Pusta Barbara na 460 metara te vrh Škrinja na oko 500 metara.
Na južnoj strani ispod vrha Vranilca nalazi se selo Kalnik, sa župnom crkvom Sv. Brcka. Sama vršna stijena nije pošumljena. Zapadno od nje su ruševine Grada Mali Kalnik.
U pregibu na stijeni sjeverno od mjesta Kalnik smješten je Stari grad Veliki Kalnik na 500 metara n.v., izgrađen u 13. stoljeću.
Poznat po Beli IV. i šljivarima iz kalničkih sela, koji su mu za vrijeme opsade noću donosili pod zidine hranu i šljive, koje su omogućile da preživi opsadu, pa ih je on za nagradu darivao plemićkim poveljama (Kalnički Šljivari).
Planina je mjesto koje privlači planinare, penjače, paraglajdere i druge izletnike. Zapadno od Starog grada Velikog Kalnika nalazi se planinarski dom Kalnik na 480 m n.v., s mogućnošću smještaja i prehrane. Do njega vodi asfaltirana cesta od mjesta Kalnik. Od planinarskog doma vodi puno planinarskih staza i puteva do raznih planinarskih destinacija. Godine 1996. izgrađena je i otvorena u lipnju Poučna staza na Kalniku.
Na stijenama starog Starog grada Velikog Kalnika i stijenama sjeverno od planinarskog doma (7 zubi) uređeno je stotinu penjačkih smjerova, a s platoa kraj TV tornja i platoa zapadno od vrha Vranilca polijeću paraglajderi. Istočno od grada Velikog Kalnika proteže se u dužini oko 4,5 kilometara stjenoviti uglavnom pošumljeni greben zvan Kalnička greda, s vrhovima Vuklec (572 m), Podrevec (547 m) i Škrinja. Vuklec je stjenoviti vrh obrašten gustim raslinjem u zapadnom dijelu. Oko polovice Kalničke grede nalazi se stjenoviti vrh zvan Podrevec, do njega je uređen markirani pristup od staze za Škrinju. Najniži vrh Škrinja (oko 500 m) u najistočnijem dijelu Kalničke grede, predstavlja oko 80 metara dugački goli stjenoviti ispresjecani greben od kuda se pružaju prekrasni vidici. Do nje je uređen pristup od seoskog mlina u selu Kalnik i od planinarskog doma na Kalniku.
Istočno od Kalničke Grede je dugački prodor Vratno, koje čine ostaci nekadašnjeg sela, lovačka kuća Vratno (nekadašnja lugarnica) i Rinkov (stara tvornica vapna). Kroz Vratno ide stara rimska cesta, koja duboko na sjever zasjeca greben planine, od početnih 200 metara, pa sve do iznad 350 metara.
Oko tri sata i tridest minuta hoda, istočno od Starog grada Velikog Kalnika izvire mineralna voda, kod sela Apatovec – Apatovečko vrelo, koja se danas puni pod nazivom Kala i Kalnička iz kalničkih izvora, a na sjeveru su Varaždinske Toplice, što sve govori da se ispod planine nalaze aktivne stijene. Od ukupne površine općine od 26,34 km², preko 50% površine zauzimaju šume, a ostali dio odnosi se na livade, pašnjake, oranice i planinski masiv. Veći dio teritorija općine Kalnik nalazi se na nadmorskoj visini od 300 metara, a to je obilježje brdskog područja, s time da je najniža točka 179m, a najviša 643m s visinskom amplitudom od 464m. Gotovo 70% teritorija prostire se na nadmorskoj visini višoj od 400 m, a samim time ima specifične klimatske uvjete. Veći dio općine Kalnik obuhvaćen je zaštićenim krajolikom, što je utvrđeno i Prostornim planom Koprivničko-križevačke županije.
Povijest
Područje Kalnika naseljeno je već više od 3000 godina. Najstariji poznati nalazi ljudskog prisustva na ovom području pronađeni su na lokalitetu Igrišće, proplanku koji se nalazi ispod najvišeg vrha Vranilca, a potječu još iz brončanog doba. Naselje Kalnik nastalo je u srednjem vijeku, u XIII. stoljeću, kao podgrađe (suburbuium) ispod utvrde Veliki Kalnik, i to vrijeme nosi naziv Brezovica. Godine 1367.od kralja Ludovika Anžuvinca Brezovica dobiva status “kraljevskog grada”, koji joj je tijekom XIV. stoljeća nekoliko puta potvrđivan. Pošto je bila izuzeta od vlasti gospodara utvrde Veliki Kalnik, Brezovica je kalničkim jednoselišnim plemićima (iobagiones uni sesionis) služila kao upravno središte. Vrhunac razvoja Brezovica doživljava na prijelazu XV. u XVI. stoljeće, no već u drugoj polovini XVI. st. njena važnost opada zbog sve veće turske opasnosti koja je pogodila čitav podkalnički kraj. Kasnije, od XVII. st. pa nadalje, Brezovica, tj. Kalnik, biti će samo jedno od većih naselja u okolici Križevaca.
