Općina Sveti Ivan Žabno prostorno i po važnosti najveća je u Koprivničko-križevačkoj županiji i u križevačkoj regiji. Smještena je na raskrižju putova: Zagreb- Bjelovar i Križevci – Bjelovar te uz željezničku prugu.
Za bolju obranu od Turaka Austro- ugarska uspostavlja ovdje Vojnu krajinu. U gotovo napušteni kraj vraćaju se ljudi, ali još više zbog potrebe obrane doseljavaju novi stanovnici s juga i istoka. Novodoseljenima i preostalom domaćem stanovništvu daju se znatna prava, ali i ograničenja. Svi postaju graničari. Rješavaju se svjetovnih i crkvenih obveza, ali preuzimaju još teži teret vojnika i zemljoradnika u isto vrijeme, jer se graničar morao brinuti za život, prehranu i opremu, a biti uvijek spreman za obranu, borbu, rat. Upravo na ovim našim prostorima ustanovljeno je predziđe kršćanstva.
Kontinuitet života i naseljavanja ljudi na prostorima oko Svetoga Ivana Žabna može se pratiti od pred više od 7000 godina. Najstariji povijesni nalazi potvrđuju naseljenost ovih prostora već od mlađeg kamenog doba, brončanog doba, pa do srednjeg vijeka. Arheološko nalazište na mjestu današnjeg naselja Brezovljani predstavlja jedno od najbogatijih nalazišta sopotske kulture ( 2800.- 2650. g.p.k.), tzv. brezovljanski tip sopotske kulture. Vrijedni su i brojni antički nalazi i u samom središtu Svetog Ivana Žabna, oko župne crkve. U povijesnim dokumentima Sveti Ivan Žabno se prvi put spominje već 1201. godine kao Xabiniza. Naziv Sveti Ivan također je vrlo star i spominje se već 1323.g.
Najvrijedniji spomenici sakralne arhitekture su župna crkva Svetog Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Žabnu te crkva Sv. Julijane u Tremi jedna je od rijetkih ranobaroknih sakralnih građevina iz 16. i 17. st. koja je očuvala svoj prvotni izgled, kao župna crkva spominje se od 1667. g. do 1879. g. Župna crkva Sv. Petra u Svetom Petru Čvrstecu prvi puta se spominje kao župna crkva 1334.g no od nje su ostali samo poneki ostaci ( zvonik- kula ispred pročelja). Crkva Pohođenja Marijina u Cirkveni nalazi se u središtu naselja, prvi puta se spominje već 1306.g.
Godine 1871. ukinuta je Vojna krajina, a svu vlast je preuzela civilna uprava. Osnovana je Bjelovarsko- križevačka županija. Ta županija bila je podijeljena u dvije podžupanije, križevačku i bjelovarsku. Godine 1866. reorganizirana je politička uprava u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji.
Sveti Ivan Žabno i okolica se tada razvijaju u značajan poljoprivredni kraj, a u samom mjestu razvija se obrt pa i industrija. Sveti Ivan Žabno postaje i značajno trgovište.
Nakon drugog svjetskog rata u Svetom Ivanu Žabnu formirana je općina koja je bila u okviru Kotara Križevci. Ona je 1962 ukinuta i uključena u općinu Križevci i Vrbovec. Početkom XIII stoljeća dotadašnje Žabno (Sabnicha) dobilo je puni naziv Sveti Ivan Žabno, tj. onda kada je sagrađena crkva Svetog Ivana Krstitelja. 30.srpnja 1954. Izvršno vijeće Sabora Hrvatske ukinulo je naziv Sveti Ivan. Skupština općine Križevci 21. lipnja 1990. ponovno je vratila mjestu puno ime Sveti Ivan Žabno.
Općina Sveti Ivan Žabno je sve do 1993. godine bila u sklopu bivše općine Križevci, te se navedene godine osamostalila. Svoj dan koji je ujedno i dan župe Svetog Ivana Krstitelja slavi 24. lipnja svake godine.
